Viac o knihe
Tema Viskovićevog rukopisa značajna je jer prezentira stajališta Carla Cossija, poznatog latinsko-američkog pravnog filozofa, koji je razvio egološku teoriju prava. Ova teorija nudi rijetko potpun sistem pravne spoznaje i stvorila je 'školu' s brojnim pripadnicima koji dijalogiziraju s raznim pravcima suvremene pravne misli. Egološki orijentirani pravnici, s izvanrednim filozofskim obrazovanjem i bogatim pravničkim iskustvom, izazivaju veliko zanimanje u svijetu. Viskovićeva studija pruža priliku domaćoj stručnoj i široj čitalačkoj publici da se upozna s ovim značajnim pokretom. Egološka teorija, koja se bavi pravnom ontologijom, aksiologijom i gnoseologijom, predstavlja primjenu filozofskih stajališta Husserla, Diltheya i Heideggera, ali i prevladavanje čiste teorije Kelsena. Cossijeva nastojanja doprinose konstituiranju samostalne znanosti o pravu. Visković smatra da suvremena pravna teorija treba prihvatiti rezultate egološke teorije, poput integracije ljudskog ponašanja i empirijskih vrijednosti, sinteze činjenica i normi, te analize pravne norme kao disjunktivnog suda. Međutim, kao glavni nedostatak egološke teorije, Visković ističe granice koje ona postavlja između sociologije i dogmatske analize prava.
Nákup knihy
Pravo kao kultura: Egološka teorija prava Carlosa Cossija, Nikola Visković
- Jazyk
- Rok vydania
- 1990
- Väzba
- (mäkká),
- Stav knihy
- Poškodená
- Cena
- 9,99 €
Nikto zatiaľ neohodnotil.
- Titul
- Pravo kao kultura: Egološka teorija prava Carlosa Cossija
- Jazyk
- chorvátsky
- Autori
- Nikola Visković
- Vydavateľ
- Izdavački centar Rijeka
- Rok vydania
- 1990
- Väzba
- mäkká
- ISBN10
- 8670711079
- ISBN13
- 9788670711075
- Série
- Štítky
- Anotácia
- Tema Viskovićevog rukopisa značajna je jer prezentira stajališta Carla Cossija, poznatog latinsko-američkog pravnog filozofa, koji je razvio egološku teoriju prava. Ova teorija nudi rijetko potpun sistem pravne spoznaje i stvorila je 'školu' s brojnim pripadnicima koji dijalogiziraju s raznim pravcima suvremene pravne misli. Egološki orijentirani pravnici, s izvanrednim filozofskim obrazovanjem i bogatim pravničkim iskustvom, izazivaju veliko zanimanje u svijetu. Viskovićeva studija pruža priliku domaćoj stručnoj i široj čitalačkoj publici da se upozna s ovim značajnim pokretom. Egološka teorija, koja se bavi pravnom ontologijom, aksiologijom i gnoseologijom, predstavlja primjenu filozofskih stajališta Husserla, Diltheya i Heideggera, ali i prevladavanje čiste teorije Kelsena. Cossijeva nastojanja doprinose konstituiranju samostalne znanosti o pravu. Visković smatra da suvremena pravna teorija treba prihvatiti rezultate egološke teorije, poput integracije ljudskog ponašanja i empirijskih vrijednosti, sinteze činjenica i normi, te analize pravne norme kao disjunktivnog suda. Međutim, kao glavni nedostatak egološke teorije, Visković ističe granice koje ona postavlja između sociologije i dogmatske analize prava.