Nedeljka Paravić Knihy

Kanadská spisovateľka Margaret Atwood v historickom románe Volali ma Grace spracovala prípad vraždy Thomasa Kinneara a jeho gazdinej Nancy Montgomeryovej, ku ktorej došlo v roku 1843 v Hornej Kanade. Zo zločinu obvinili a na trest smrti odsúdili dvoch služobníkov obetí: Grace Marksovú a Jamesa McDermotta. Neskôr však Grace udelili milosť a trest jej zmenili na doživotie. Hoci sa autorka prísne drží faktov a nezmenila ani najmenší detail z vtedajšej tlače alebo z diel iných spisovateľov, ktorí sa o prípad zaujímali, príbeh obohatila fiktívnou postavou psychológa, ktorý má odborne zhodnotiť Gracein duševný stav a jej možnú vinu. Lekár sa zo všetkých síl snaží ostať nezaujatý a profesionálny, a pritom sa čoraz viac sa zaplieta do Graceinho príbehu. Podľa románu nakrútili aj úspešný seriál.

Na početku 21. stoljeća u SAD na vlast pučem dolazi hunta koja vlast temelji na religijskom konzervatizmu. Žene se otpuštaju s posla i lišavaju pristupa novcu, dakle ugledu, moći i vlasti. Zabranjeni su pobačaji kao i bilo koja vrsta kontracepcije. Žene su potpuno podređene funkciji materinstva i isključivo o tome ovisi njihov društveni status. One su Supruge, Sluškinje, Marte ili Tetke. Supruge su žene uglednih funkcionara i uglavnom su neplodne. Zbog toga svakom Zapovjedniku vlast dodjeljuje Sluškinju. Sluškinje se regrutiraju od žena udatih drugi put ili onih koje žive u izvanbračnim zajednicama, jer su i drugi brak i izvanbračne veze proglašeni nezakonitima. "Odgajaju" ih u posebnim zavodima, a Tetke su njihove učiteljice i čuvarice. Zadatak im je da rađaju. Seksualni čin sveden je na bestrasni ritual kojem prisustvuju i supruge. Nakon poroda koji se, poput mise, odvija javno, dijete se oduzima majci i dalje se o njemu brine Supruga. Sluškinje za koje se utvrdi da su neplodne, postaju Marte, to jest kućne pomoćnice i kuharice. Kazne za neposluh su drastične... Kritičari nisu slučajno usporedili Sluškinjinu priču Margaret Atwood s Orwellovom 1984, ali ovaj put mračna je budućnost dana iz ženske perspektive: žena je narator, žene su glavna lica, a žene su i najveće žrtve režima.

Fredova pripada kasti Sluškinja u Republici Gileadu, nekadašnjim Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je prisiljena biti ljubavnica Zapovjednika i rađati djecu kako bi se opustošena zemlja ponovno naselila. U okruženju beznađa, okrutnosti i strahovlade, gdje je svaka neposlušnost drakonski kažnjena, Fredova mora pronaći način za opstanak, balansirajući između zahtjeva Zapovjednika, njihovih bezosjećajnih Supruga, Marthi i drugih Sluškinja. Njezin osobni cilj je preživjeti i pronaći kćer koju su joj oduzeli. Ova priča, vrsno ispripovijedana, otkriva autoricu kao "kraljicu distopijskog romana", ističući njezinu pronicavost, duhovitost i ironiju. Iako je Margaret Atwood bila poznata književnica i nagrađivana pjesnikinja, njezina slava je porasla s objavljivanjem ovog romana 1986. godine. S dolaskom Donalda Trumpa na američko predsjedništvo, djelo je ponovno postalo aktualno, a popularnost su dodatno povećale i televizijske adaptacije. Atwood je nedavno primila prestižne književne nagrade, uključujući onu u Pragu i njemačku nagradu za mir, zbog svoje sposobnosti prepoznavanja opasnih društvenih tendencija.