Bookbot

Doba čarobnjaka

Veliko desetljeće filozofije 1919.–1929.

Hodnotenie knihy

Viac o knihe

Doba čarobnjaka Wolframa Eilenbergera izvanredni je prikaz desetljeća filozofije (1919.–1929.) na razmeđi uživanja u životu i gospodarske krize, poraća i nadolazećeg nacionalsocijalizma. U središtu su uspon Martina Heideggera, njegova ljubav prema studentici Hannah Arendt, te posrnuće Waltera Benjamina, koji postaje revolucionar zbog strastvene ljubavi prema latvijskoj anarhistici. Tu je i genij Ludwig Wittgenstein, koji, osiromašen, radi kao učitelj u provinciji dok ga u Cambridgeu slave kao "boga filozofije". Na kraju, Ernst Cassirer, koji je osjetio nadolazeći antisemitizam prije emigracije iz Njemačke, također je ključna figura. Eilenberger smatra da u životima i mislima ovih četvorice filozofa leže temelji današnjeg svijeta. Autorovo pripovijedalačko umijeće čini ovu retrospektivu inspirativnom i opominjućom, pružajući užitak čitateljima koji žele zaviriti u taj svijet. Eilenberger stručno i napeto opisuje "veliko desetljeće filozofije" kada se odlučivalo o sudbini Europe, dok Rüdiger Safranski ističe kako su Heidegger, Wittgenstein, Benjamin i Cassirer, unatoč malom međusobnom doticaju, stvorili nevjerojatnu duhovnu konstelaciju i četiri različite životne koncepcije.

Nákup knihy

Doba čarobnjaka, Wolfram Eilenberger

Jazyk
Rok vydania
2019
product-detail.submit-box.info.binding
(pevná)
Akonáhle sa objaví, pošleme e-mail.

Platobné metódy

3,9
Veľmi dobrá
820 Hodnotenie

Tu nám chýba tvoja recenzia

Titul
Doba čarobnjaka
Podtitul
Veliko desetljeće filozofije 1919.–1929.
Vydavateľ
Fraktura
Rok vydania
2019
Väzba
pevná
Počet strán
400
ISBN10
953358162X
ISBN13
9789533581620
Série
Hodnotenie
3,85 z 5
Anotácia
Doba čarobnjaka Wolframa Eilenbergera izvanredni je prikaz desetljeća filozofije (1919.–1929.) na razmeđi uživanja u životu i gospodarske krize, poraća i nadolazećeg nacionalsocijalizma. U središtu su uspon Martina Heideggera, njegova ljubav prema studentici Hannah Arendt, te posrnuće Waltera Benjamina, koji postaje revolucionar zbog strastvene ljubavi prema latvijskoj anarhistici. Tu je i genij Ludwig Wittgenstein, koji, osiromašen, radi kao učitelj u provinciji dok ga u Cambridgeu slave kao "boga filozofije". Na kraju, Ernst Cassirer, koji je osjetio nadolazeći antisemitizam prije emigracije iz Njemačke, također je ključna figura. Eilenberger smatra da u životima i mislima ovih četvorice filozofa leže temelji današnjeg svijeta. Autorovo pripovijedalačko umijeće čini ovu retrospektivu inspirativnom i opominjućom, pružajući užitak čitateljima koji žele zaviriti u taj svijet. Eilenberger stručno i napeto opisuje "veliko desetljeće filozofije" kada se odlučivalo o sudbini Europe, dok Rüdiger Safranski ističe kako su Heidegger, Wittgenstein, Benjamin i Cassirer, unatoč malom međusobnom doticaju, stvorili nevjerojatnu duhovnu konstelaciju i četiri različite životne koncepcije.