
Europa bez Europljana
Autori
Viac o knihe
Što je Europa? Tko je Europljanin? Hoće li Slovenci, nakon postanka naše države punopravnom članicom Europske unije u svibnju 2004. godine, automatski participirati ne samo prava koja izviru iz europskog državljanstva nego i poštovanje koje proizla/i iz druženja medu jednakima? Koliko će trajati dok se europski mentalni prostor oslobodi naslijeđa tradicionalno podijeljenog kontinenta, koji je na zapadu Europe poticao duboke i trajne procese otpora, sumnjičavosti ili barem ravnodušnosti prema zemljama i ljudima na terri incogniti njezina istoka? To su neka od pitanja koja si vjerojatno postavlja svatko tko barem malo razmišlja o Europi, toj „široj" domovini Slovenaca, s čijim je civilizacijskim postignućima slovenski etnički prostor povijesno uvijek bio povezan, makar na rubni i zakašnjeli način. Nemam na to jednoznačnih odgovora. Samo maštam kako će možda tek moja djeca, koja danas imaju manje od deset godina, moći postati Europljani u punom smislu, dakle u smislu samorazumljive pripadnosti široj i apstraktnijoj zajednici od one koju određuju ograničenja lokalnog susjedstva, grada, regije i naroda. (dominovic.hr)
Nákup knihy
Europa bez Europljana, Aleš Debeljak
- Jazyk
- Rok vydania
- 2009
- Väzba
- (pevná)
Doručenie
Platobné metódy
Nikto zatiaľ neohodnotil.
- Titul
- Europa bez Europljana
- Autori
- Aleš Debeljak
- Vydavateľ
- Profil, Zagreb
- Rok vydania
- 2009
- Väzba
- pevná
- Počet strán
- 220
- ISBN10
- 953120988X
- ISBN13
- 9789531209885
- Série
- Štítky
- Západná civilizácia
- Anotácia
- Što je Europa? Tko je Europljanin? Hoće li Slovenci, nakon postanka naše države punopravnom članicom Europske unije u svibnju 2004. godine, automatski participirati ne samo prava koja izviru iz europskog državljanstva nego i poštovanje koje proizla/i iz druženja medu jednakima? Koliko će trajati dok se europski mentalni prostor oslobodi naslijeđa tradicionalno podijeljenog kontinenta, koji je na zapadu Europe poticao duboke i trajne procese otpora, sumnjičavosti ili barem ravnodušnosti prema zemljama i ljudima na terri incogniti njezina istoka? To su neka od pitanja koja si vjerojatno postavlja svatko tko barem malo razmišlja o Europi, toj „široj" domovini Slovenaca, s čijim je civilizacijskim postignućima slovenski etnički prostor povijesno uvijek bio povezan, makar na rubni i zakašnjeli način. Nemam na to jednoznačnih odgovora. Samo maštam kako će možda tek moja djeca, koja danas imaju manje od deset godina, moći postati Europljani u punom smislu, dakle u smislu samorazumljive pripadnosti široj i apstraktnijoj zajednici od one koju određuju ograničenja lokalnog susjedstva, grada, regije i naroda. (dominovic.hr)